Način izvedbe gromobranske konstrukcije

Gromobran mora biti izveden tako da atmosfersko pražnjenje može odvesti u zemlju bez štetnih posljedica.

Gromobran mora biti takav da pri odvođenju atmosferskog udarnog pražnjenja ne dođe do preskoka. Pri tome treba imati u vidu da su za vrijeme udara groma ljudi i predmeti u neposrednoj blizini odvoda uvijek ugroženi.

Hvataljke treba da budu postavljene na onim stranama odnosno dijelovima objekta na kojima postoji najveća vjerojatnost da će doći do udara groma, a krovni vodovi odnosno odvodi položeni tako da oko objekta koji se zaštićuje stvaraju zatvoren kavez sa što više odvoda.
 

Materijal za vodove

Za gromobranske vodove može se upotrebljavati slijedeći materijal i slijedećih dimenzija:

 
Glavni odvodi i hvataljke treba da odgovaraju presjecima u koloni "Izvan zemlje".

Kad se metalni dijelovi zgrade upotrebljavaju kao hvataljke ili odvodi, treba da imaju presjek najmanje 50 mm² a debljinu najmanje 0,5 mm, ako ovim propisima nije određeno drukčije za pojedine slučajeve.

Na objektima čiji su vodovi jako izloženi koroziji zbog plinova i drugih sastojaka u zraku, potrebno je vodove posebno zaštititi premazivanjem ili na neki drugi ekvivalentni način.

U zemlju mogu se polagati samo vodovi od masivnog materijala (obično od pocinčanog čelika). U zemlju se ne smiju polagati aluminijski vodovi.

Ako su krov na zgradi, obloga krova ili žljeb od bakra, čelične i aluminijske vodove treba položiti tako da kišnica ne teče sa bakarnih dijelova na čelične ili aluminijske vodove. Ako to nije moguće, treba upotrijebiti bakarne vodove.

Na krovovima od pocinčanog čeličnog lima ili aluminija nisu dopušteni odvodi od gole bakarne žice.

Na spojevima bakarnih i aluminijskih vodova potrebno je umetnuti uložak od dvostrukog materijala (Al-Cu).

Pocinčani čelik i aluminij mogu se spajati neposredno.

Za potpore vodova upotrebljava se pocinčani čelik.

Na bakarnim vodovima potrebno je između potpora i bakarnog voda umetnuti uložak od olova odnosno nekog drugog materijala otpornog prema atmosferskim utjecajima, ili treba upotrijebiti bakarne ili brončane potpore.

Radi zaštite od korozije dopušteno je premazivati vodove položene u zemlju.

Na ulazu vodova u zemlju potrebno je vodove zaštititi od korozije premazivanjem na dužini od 0,3 m u zemlji i 0,3 m iznad zemlje.

Isto to vrijedi i za međusobne spojeve vodova ili za spojeve vodova sa cjevovodima u zemlji ili pod žbukom.

Za zaštitu od korozije preporučuje se premazivanje bitumenom ili zaštitni omot.
 

Hvataljke

Objekt visok do 20 m dovoljno je zaštićen od groma ako je opkoljen uzemljenom mrežom koju stvaraju hvataljke i odvodi.

Širina okaca mreže ne smije biti veća od 20 m, a vodovi sa svih strana objekta treba da stvaraju zatvoren kavez.

Na krovovima čeličnih i armiranobetonskih skeletnih zgrada polažu se normalni krovni vodovi koji su najmanje na svakih 20 m udaljenosti spojeni sa čeličnim dijelovima krovne konstrukcije.

Umjesto krovnih vodova, dopušteno je po krovu smjestiti na međusobnoj udaljenosti od 3 do 4 m metalne štapove provodno spojene sa čeličnim dijelovima krova. Ovi štapovi treba da strše iznad krova najmanje 0,2 m. Krovna konstrukcija u tom slučaju predstavlja hvataljke.
 

Kao hvataljke mogu poslužiti:

Metalne obloge tanje od 0,5 mm ne smiju se upotrebljavati kao hvataljke.

Hvataljka u obliku voda na drvenim konstrukcijama mora biti uzdignuta, po mogućnosti, 150 mm iznad krova, a na betonske ravne krovove može se polagati neposredno po krovu.

Hvataljka na kosim krovovima sastoji se od jednog voda na svakom sljemenu krova i odvoda na rubu zabata, koji se protežu do strehe (žlijeba).

Hvataljka na ravnim krovovima usamljenih zgrada sastoji se od prstenastog voda duž ruba krova. Osim toga površina krova treba da ima hvataljke onako kako je to predviđeno u ovim propisima.

Na ravnim krovovima predviđenim za hodanje, hvataljke moraju biti zaštićene od mehaničkog oštećenja.

Hvataljke u obliku vodova polažu se na krovne potpore udaljene najviše 1,50 m i na potpore po sljemenu udaljene najviše 1,00 m.

Na zidanim ili metalnim krovnim nadgradnjama (tornjevi, dimnjaci, krovni ukrasi) moraju se na najvišim tačkama nalaziti hvataljke prema ovim propisima, ako ne postoje slični metalni dijelovi.

Krovovi objekata koji su nadvišeni tornjevima ili sličnim nadgradnjama (bogomolje i slično), moraju biti zaštićeni kao da takve nadgradnje i njihovi gromobrani ne postoje.

Hvataljke na krovovima s pokrivačem od slame, trske ili šindre treba postaviti iznad drvenog sljemena krova tako da one od površine krova budu izdignute najmanje 0,50 m.

Hvataljke na nizovima i blokovima objekata mogu biti međusobno povezane, tj. takvi objekti mogu imati zajedničku gromobransku instalaciju.

Metalni krovni nosači za elektroenergetske ili telekomunikacijske vodove i nosači (stupovi) antena, koji se nalaze na zaštićenom objektu, ne smatraju se hvataljkama ni onda kad su priključeni na gromobransku instalaciju.