Glavni izbornik
Naslovnica
O nama
Kontakt
Marketing
Vijesti
Forum
webLinkovi
Događanja
Zakoni i pravilnici
Poslovni izbornik
Tvrtke i obrti
Katalog proizvoda
Pitanja i odgovori
Sponzorirani članci
Stručni izbornik
Zaštita na radu
Zaštita od požara
Zaštita okoliša
Tjelesno tehnička zaštita
Sigurnost općenito
Stručni članci, vijesti i osvrti
Tražilica
Ankete
Mislite da će zapošljavanje novih 180 inspektora zaštite na radu:
 
Prijava





Zaboravili ste šifru?
Ako još nemate Korisnički račun, možete ga kreirati ovdje.
Gostiju online: 2
Korisnika online: 1
  • hticic
Naslovnica arrow Zaštita od požara arrow Električne instalacije arrow Mjere i sredstva za zaštitu od statičkog elektriciteta III
Mjere i sredstva za zaštitu od statičkog elektriciteta III PDF Ispis
Autor: SM   
Utorak, 16 Siječanj 2007

Ovisno o vrsti proizvodnje i rada s eksplozivnim materijalima i municijom

 

Zapaljive i loše vodljive tekućine

Zapaljive i loše vodljive tekućine pri gibanju u posudama, odnosno pri protoku kroz cijevi ili pri pretakanju, proizvode statički elektricitet. Pojava statičkog elektriciteta može stvoriti vrlo visoku potencijalnu razliku između tekućine i zidova posude ili cijevi.

Zapaljive i loše vodljive tekućine navedene su u Propisu o električnim postrojenjima na nadzemnim mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa, koji su sastavni dio Pravilnika o električnim postrojenjima na nadzemnim mjestima ugroženim od eksplozivnih smjesa.

Autocisterne s čeličnim spremnikom i čeličnom konstrukcijom a s gumenim pneumaticima moraju biti povezane na uzemljenje za krajnje osovine, vodljivom upletenom trakom u gumi, koja se za vrijeme prijevoza stalno vuče po površini puta i na taj način vrši ulogu pomoćnog uzemljivača. Svi kovinski dijelovi autocisterna moraju biti međusobno galvanski povezani u jednopotencijalni sustav.

Da bi se spriječilo skupljanje statičkog elektriciteta pri punjenju odnosno pražnjenju cisterne, dovodne cijevi moraju se uzemljiti prema Pravilniku o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta. Na kraju kabela što služi za uzemljenje mora se postaviti izolirana ručica s ugrađenom sklopkom, kojoj se nepokretni dio spaja s pokretnim dijelom tek pošto se kabel priključi na cisternu.

Sklopka i utikač za kabel moraju biti u “S(Ex)” izvedbi, i to tipa (St) IL A T3.

Ako spojnice cijevi ne jamče sigurnost galvanske veze, moraju se premostiti kabelskim stopama i savitljivim bakrenim užetom, presjek kojega je najmanje 10 mm2.

Najprije treba sve veze i spojeve pregledati, i samo ako su oni ispravno uključeni i uzemljeni može se pristupiti punjenju odnosno pražnjenju cisterne. Cijev za punjenje treba tako uroniti u cisternu da ona bude najmanje 50 mm udaljena od dna cisterne.

Na početku punjenja instalacija za pražnjenje statičkog elektriciteta mora biti postavljena i izvedena tako da osigurava pražnjenje bez opasnosti da će se stvoriti iskra. Brzina strujanja tekućine kroz cijev mora biti što manja. U daljnjim postupcima brzina strujanja tekućine ne smije prelaziti jedan metar u sekundi.


Na prijevoz zapaljivih i loše vodljivih tekućina cisternama sa spremnikom od plastičnog materijala (armirani poliester) kojemu je površinski otpor reda 1014 oma/cm odnosno specifični prijelazni otpor do 1015 oma mora se, osim propisanih zaštitnih mjera za cisterne s čeličnim spremnikom, primijeniti i jedna od ovih dodatnih zaštitnih mjera:

  • povećanje vodljivosti plastične mase ugradnjom mreže od mjedene žice u unutrašnjost zida spremnika, s tim da ukupni otpor uzemljenja bude u granicama 106 oma,
  • povećanje vodljivosti plastične mase antistatičkim sredstvima, s tim da otpor spremnika bude u granicama,
  • oblaganje cisterne s unutrašnje strane aluminijskim folijama,
  • cisterne sa spremnicima od plastičnih materijala što su u upotrebi a na koje nije primijenjena zaštitna mjera mogu se i nadalje rabiti za prijevoz tekućine, uz uvjet da se na uređaje za punjenje odnosno pražnjenje postavi cijev od bakrene ili mjedene žice ili od perforirana lima, s otvorima od 3 mm, cijev treba uroniti do dna cisterne i galvanski je povezati s vodljivim dijelovima cisterne, cijev za nalijevanje goriva koja je galvanski povezana s cisternom mora biti izravno povezana i s perforiranom cijevi, tako da ona bude udaljena od dna cisterne najmanje 50 mm.

Tekućina u cisterni sa spremnikom od plastičnog materijala prikuplja, zbog gibanja, statički elektricitet, za koji treba, nakon galvanskog povezivanja i uzemljenja, omogućiti pražnjenje.

Od trenutka uključenja na sustav uzemljenja mora se čekati najmanje 15 minuta prije početka pražnjenja ili punjenja cisterne, odnosno osigurati brzo pražnjenje cisterne instalacijom s više priključaka za pražnjenje.

Na vagonskim cisternama, osim predviđenih zaštitnih mjera propisanih za autocisterne , moraju se pri punjenju odnosno pražnjenju povezati i kotači vagonskih cisterna na sustav uzemljenja. Željezničke tračnice moraju se dodatno uzemljiti. Dodatno uzemljenje vrijedi osobito za elektrificirane pruge koje treba, na postaji za punjenje ili pražnjenje, električki izolirati od glavne pruge.

Prijenosne posude i bačve sa zapaljivom i loše vodljivom tekućinom moraju se galvanski povezati i uzemljiti na mjestu punjenja ili pražnjenja zajedno s posudama što se pune tekućinom ili se prazne.

Posude sa zapaljivom i loše vodljivom tekućinom, a osobito miješalice i autoklave, moraju se međusobno povezati i s cijevima galvanski spojiti na sustav uzemljenja.
 

Suho čišćenje strojevima

Strojevi za suho čišćenje moraju biti konstruirani tako da se s potpuno zatvorenim i nepropusnim sustavom onemogući pristup zraka. Nakon završenog tehnološkog postupka, tekućina se ispušta a tekstil se suši, prije nego što se stroj otvori i isprazni.

Svi vodljivi dijelovi stroja: sisaljke, cijevi i spremnici što služe za tekućinu kojom se čisti, moraju biti međusobno galvanski povezani u jedan sustav uzemljenja. Ukupni otpor mora biti manji od 20 oma.

U prostoriji u kojoj se obavlja suho čišćenje mora se održavati propisana vlažnost zraka, prema Pravilniku o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta.

Pri čišćenju benzinom i drugim lako zapaljivim tekućinama primjenjuju se zaštitne mjere iz prethodnog člana Pravilnika.

Suha čišćenja mogu se obavljati i bez posebnih zaštitnih mjera, samo ako se u postupku čišćenja upotrijebe nezapaljive tekućine ili se u zapaljive tekućine dodaju antistatička sredstva.

 

Ispuštanje komprimiranog zraka, plinova i para te prskanje raznim sredstvima

Statički se elektricitet javlja i na površini tijela na koje udara mlaz komprimirana zraka, plina ili pare. Statički elektricitet stvara se i pri ispuštanju plinova iz spremnika i cijevi.

Prskanjem bojom, lakom i sličnim sredstvima proizvodi se manja količina statičkog elektriciteta, ali se ipak mora primijeniti galvansko povezivanje svih kovinskih dijelova na sustav uzemljenja ako se u okolnoj atmosferi mogu pojaviti eksplozivne smjese.

 

Tekstilna industrija

Za sprečavanje štete, smetnja i opasnosti što mogu nastati od statičkog elektriciteta u tekstilnoj industriji moraju se primijeniti mjere predviđene u ovom pravilniku.

Ako materijal što se prerađuje to dopušta, primjenjuju se i antistatička sredstva.

U tekstilnoj industriji najčešće ne postoji opasnost od eksplozivnih smjesa plinova i para sa zrakom, pa se kao zaštitna mjera može primijeniti i ionizacija zraka. Svi uređaji moraju biti povezani na sustav uzemljenja.

U pogonima u kojima se čiste tekstilni materijali raznim zapaljivim tekućinama, kao što su benzin, aceton i sl., mora se kao zaštitna mjera primijeniti suho čišćenje, prema Pravilniku o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta.

 

Industrija papira

U posljednjoj fazi proizvodnje papira suh papir se, kao loš vodič, pri gibanju kroz zrak i pri trenju po površini stroja odnosno međusobno puni statičkim elektricitetom.

Kad elektrostatički potencijal naraste toliko da dolazi do preskoka, iskra može izazvati paljenje odnosno eksploziju naslaganih čestica i prašine.

Za otklanjanje štete, smetnja i opasnosti moraju se primijeniti mjere navedene u članu 98. Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta.

 

Tiskanje i litografija

Tiskarske boje koje sporo isparavaju nisu opasne što se tiče stvaranja statičkog elektriciteta. Opasne su one tiskarske boje koje se brzo suše i zahtijevaju brz rad rotacijskih strojeva. Radi toga se moraju primijeniti zaštitne mjere predviđene za manipulaciju sa zapaljivim tekućinama.

Posude za tiskarske boje moraju se galvanski povezati s kovinskom konstrukcijom tiskarskog stroja.

Vodljivost tiskarskih boja može se povećati antistatičkim sredstvima.

Opasnost od eksplozivnih para mora se spriječiti odvođenjem para s mjesta na kojima se one stvaraju.

Statički se elektricitet pojavljuje osobito između papira i tiskarskog stroja, a posebice dolazi do izražaja kod rotacijskih strojeva, zbog brza gibanja papira.

Pri galvanskom povezivanju na sustav uzemljenja kod tiskarskih strojeva moraju se povezati i okretni dijelovi, odnosno svi pokretni dijelovi strojeva.

U prostorijama tiskare mora se održavati relativna vlažnost zraka od 70%, u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta.

 

Industrija prirodne i sintetične gume

Statički elektricitet stvara se u miješalici za pripremu gumene mase, pri miješanju kaučuka i otopine u miješalici i slobodnom padu gumene mase u limene posude, a i pri razdvajanju gumene smjese. Statički elektricitet pojavljuje se i pri međusobnom odvajanju slojeva platna i gumiranog platna, pa i kod valjaka, zbog trenja i savijanja gumenog platna.

Osim mjera Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta, moraju se poduzeti i ove zaštitne mjere:

  • galvansko povezivanje i uzemljenje ne samo kostura stroja nego i svih pomoćnih valjaka i miješalica, te posuda za pripremu gumene smjese,
  • odvođenje statičkog elektriciteta uzemljenim bodljikavim odvodnicima odnosno bakrenim lančićima pričvršćenim na razmacima od po 50 mm na uzemljenim bakrenim šipkama,
  • povećanje vodljivosti gumenog materijala, ako to dopuštaju tehnička svojstva proizvoda, a to se postiže dodavanjem na primjer 3% etilnog alkohola, ili 0,1% octene kiseline, ili 0,01% magnezijskog oleata.

Lakirnica

Tehnološki postupak u lakirnicama mali je izvor statičkog elektriciteta, ali zbog velike opasnosti od eksplozije moraju se primijeniti zaštitne mjere od statičkog elektriciteta prema Pravilniku o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta

U lakirnicama se iskre od statičkog elektriciteta mogu pojaviti u kabinama za prskanje rasprskavalom, zatim zbog brušenja, struganja ili udaranja, te na remenskim prijenosima.

Kabine za prskanje rasprskavalom moraju imati uređaje za odvođenje zapaljivih para i dovođenje svježega zraka, te uređaje za stvaranje vodene zavjese.

Brušenje, struganje i udaranje mogu zapaliti eksplozivnu smjesu, te se tehnološki postupak ne smije obavljati unutar zona opasnosti od zapaljivih smjesa pare što su određene u Pravilniku.

Radi zaštite od statičkog elektriciteta, u skladu s ovim pravilnikom, treba cijevi, prskalice i predmet što se prska (ako je vodljiv) galvanski povezati međusobno i sa sustavom uzemljenja cijeloga postrojenja.

Za otklanjanje opasnosti od statičkog elekriciteta na remenskim prijenosima vrijede odredbe Pravilnika.
 

Transmisije

Pri prijenosu pokretanja remenima stvara se statički elektricitet zbog međusobna trenja, savijanja i trenja sa zrakom.
 

Na odvođenje statičkog elektriciteta s remena na transmisije treba primijeniti ove mjere:

  • galvanski povezati i uzemljiti sve kovinske dijelove transmisije,
  • odvoditi statički elektricitet influencijom, s tim da se zaštitne mjere zbog eventualnog iskrenja na kovinskim šiljcima češljeva ili bodijikavih odvodnika ne smiju primijeniti u prostorijama u kojima se može pojaviti eksplozivna smjesa,
  • preparirati površine remena antistatičkim sredstvima, radi povećanja površinske vodljivosti,
  • povećati specifičnu vodljivost nevodljivih remena dodavanjem vodljivih materijala.

 

Strojevi za mljevenje; prijenosna i razna druga postrojenja

Strojevi za mljevenje i drobljenje određene sirovine koji zbog toga primaju svojstva nevodljiva materijala, i time postaju nositeljima statičkog elektriciteta, moraju biti uzemljeni u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta.

Radi odvođenja statičkog elektriciteta, moraju se mjere predviđene u Pravilniku primijeniti i na transport, elevatore i sve druge strojeve i postrojenja kod kojih način upotrebe, odnosno materijal što ga prenose, može zbog pojave statičkog elektriciteta izazvati štete, smetnje, pa i eksploziju.

Kao zaštitne mjere treba primijeniti, osim galvanskog spajanja svih vodljivih dijelova i njihova zajedničkog uzemljenja, i održavanja relativne vlažnosti zraka od 70%, u skladu s Pravilnikom.

Pri prijevozu higroskopnog materijala ne postoji, u pravilu, opasnost od statičkog elektriciteta. Zbog toga treba, ovisno o brzini kretanja prašinastih čestica, na početku proizvodnje ispitati jesu li potrebne zaštitne mjere od statičkog elektriciteta. Jedna od mjera za sprečavanje pojave statičkog elektriciteta kod prašinastih tvari jest smanjenje brzine gibanja.

 

Statički elektricitet ljudskog tijela te odjeće i obuće

Svim osobama koje bi mogle pokupiti, bilo kojim dijelom tijela, statički elektricitet treba zabraniti ulaz u pogone u kojima postoji opasnost od eksplozivnih smjesa, eksplozivnih materijala i municije, ako nisu prije toga oslobođene od statičkog elektriciteta. To se može postići obvezatnim pražnjenjem s pomoću uzemljenih vrata prije ulaženja u ugroženu prostoriju.

Nošenje rublja od svile, sintetičnih materijala ili vune treba zabraniti u svim pogonima u kojima statički elektricitet može uzrokovati opasnost od eksplozivnih smjesa, eksplozivnih materijala i municije.

Cipele s potplatima od nevodljive gume ili od drugog nevodljiva materijala ne smiju se nositi u pogonima u kojima postoji opasnost od eksplozivnih smjesa, eksplozivnih materijala i municije.

 
« Prethodna   Slijedeća »