Kako prepoznati alkoholizam kao bolest

KOJI SU ŠTETNI UČINCI I POSLJEDICE PREKOMJERNOG PIJENJA ALKOHOLNIH PIĆA NA ORGANIZAM?
 

Kratkoročni učinci alkohola

Kratkorični je učinak pijenja alkohola nagla opijenost, što može biti posljedica i jednokratnog uzimanja veće količine alkohola.
 

Količina ispijenog pića, koja uzrokuje pijano stanje, različita je od osobe do osobe i ovisi o nekoliko čimbenika:

 
Glavna prerada alkohola odvija se u jetri.

Koliko će alkohola dospjeti u mozak, ovisi o sposobnosti jetre da brzo i učinkovito prerađuje alkohol.
 

Dugoročni učinci pijenja alkohola

Dugoročni štetni učinak alkohola je oštećenje središnjeg i perifernog živčanog sustava.

U mozgu dolazi do postupnog odumiranja živčanih stanica, što dovodi do trajnog oštećenja različitih struktura mozga, ali i perifernih živaca (očni živci, živci u nogama).

Oštećenja uzrokuju umno i moralno propadanje, promjene osobnosti, gubitak nadzora, zaboravnost i kroničnu bezumnost (alkoholni dilirij).
 

Posljedice dugotrajnog pijenja alkohola

Alkohol štetno djeluje na cijeli ljudski organizam.

Pijenjem alkoholnih pića etilni akkogol kroz usta, ždrijelo, jednjak, želudac i tanko crijevo ulazi u krvotok.

Alkohol djeluje vrlo brzo i već nakon nekoliko minuta dospijeva u različite organe i tkiva.

Alkohol se prerađuje u jetri i izlučuje u bubreziam.

U jetri se, kao najvažnijem metaboličkom organu, razgradi 90% popijenog alkohola.

Oštećenja se najprije očituju kao nakupljanje masti u jetrenim stanicama.

Taj proces postepeno uzrokuje propadanje jetrenih stanica, što vremenom razviju cirozu (nepovratno oštećenje jetrenih stanica).

Ciroza jetre se javlja 10-20 godina nakon kroničnog pijenja i neizlječiva je bolest!

Alkohol oštećuje sluznicu želuca, sluznicu usne šupljine, ždrijela, jednjaka i gušteraču. Zbog kronične upale sluznice dolazi do različitig bolesti (gastritis, kronična žgaravica, pankreatitis) što može dovesti do raka sluznice navedenih organa.

Alkohol može izazvati akutnu i kroničnu upalu jetrenih stanica (alkoholni hepatitis) i moguću pojavu rumora jetre i gušterače.

Dugotrajna konzmacija većih količina alkohola uzrokuje nakupljanje masti na stijenkama krvinih žila (arterosklerozu), što za krajnju posljedicu može imati suženje krvnih žila i povećan rizik od infarkta srca i mozga.

Dugotrajno pijenje alkohola u muškarca može biti uzrokom impotencije (zbog oštećenja perifernih živaca), te neplodnosti (zbog i smanjenog broja spermija).

Kod žena pijenje alkohola tijekom trudnoće uzrokuje oštećenje ploda s mogućim trajnim posljedicama (fetalni alkoholni sindrom).
 

Zašto je alkoholizam bolest mozga?

Znanstvena istraživanja mozga potvrdila su kako djelovanje veće koncentracije alkohola na morak uzrokuje gubitak koordinacije pokreta (teturanje), ometa mišljenje i rasuđivanje, uzrokuje smetnje vida (dvostruki vid) i govora (petljanje jezikom).

Djelovanje alkohola na mozak može prouzročiti halucinacije,  gubitak svijesti i prestanak disanja uslijed blokade centra za disanje u mozgu.

Alkohol trajno mijenja funkcije mozga, oštećujući i uništavajući živčane stanice u mozgu, koje se ne mogu obnoviti.
 

Kako alkohol djeluje na mozak?

Alkoholna pića na umjetan način aktiviraju “centre ugode” u mozgu, što osobi pod utjecajem alkohola stvara osjećaj opuštenosti i ugode.

Naučeno ponašenje, konzumiranje alkohola kojim se postiže prividan i prolazan osjećaj ugode s vremenom uvjetuje stalno i ponavljano posezanje za alkoholom i tako se stvara začarani krug ovisnosti.

S vremenom navika konzumiranja alkohola i telerancija na alkohol i potreba za povećanjem količine alkohola izazivaju razvoj ovisnosti.

Ovisnost je stanje u kojem osoba konzumira alkohol da bi doživjela učinak ugode ili da bi izbjegla nelagodu radi izostanka alkohola u organizmu (apstinencijska kriza).
 

Što je alkoholizam?

Ovisnost o alkoholu tj. alkoholizam je psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa koji mijenja način na koji mozak funkcionira.

Kao i kod svih drugih ovisnosti, dolazi do poremećaja neurobiološke ravnoteže u mozgu, te se uživanjem alkohola aktivira osjećaj ugode i zadovoljstva (nagrade).

Ustezanje od alkohola (apstinencijski sindorm) uzrokuje neugodne prihofizičke sindrome (drhtanje, pojačano znojenje, nesanicu itd.) zbog čega se ponovno poseže za alkoholom, kako bi se otklonio osjećaj neugode, čime se zarvara “začarani krug” ovisnosti o alkoholu.
 

Koje su faze alkoholizma?

Alkoholna bolest ima tri faze:
 

Organizam se privikava na alkohol Ponavljana konzumacija alkohola povećava toleranciju organizma na alkohol, pa konzument mora uzimati sve veće količine alkohola za isti učinak.
 

Ovisnost o alkoholu obilježena je prisilom za stalnom i ponavljanom konzumacijom alkohola, kako bi se diživo učinak ili izbjegla apstinencijska kriza.
 

Organizam već slabije podnosi alkohol. Dovljne su male količine alkohola koje dovode do pijenosti. Nastupaju razna zdravstvena i društvene oštećenja (promjene osobnosti i ponašanja alkoholičara).
 

Tko je alkoholičar?

Alkoholičarem se smatra osoba koja duže i prekomjerno pije alkoholna pića, koja je već razvila ovisnost o alkoholu i pokazuje najčešće poremećaje u ponašanju te dolazi do oštećenja tjelesnog i duševnog zdravlja i gospodarskog stanja.
 

Imate li problema s alkoholizmom?

Zagrebačka škola alkoholizma – prof.dr. Vladimir Hudolin

Ako ste odgovorili pozitivno na makar jedno pitanje, shvatite to kao upozorenje, jer bi ste mogli biti alkoholičar. Ako ste pozitivno odgovorili na dva pitanja svi su izgledi da ste alkoholičar. Ako ste pozitivno odgovorili na tri ili više pitanja alkoholičar ste sigurno.