Jesmo li bolji, lošiji ili prosječni

Prema raspoloživim podacima u Hrvatskoj se prosječno godišnje ozlijedi oko 25.000 radnika. Gotovo svakog tjedna jedan radnik smrtno strada, a 15 ih se teško ozlijedi. Zbog ozljeda na radu samo je u prošloj godini izgubljeno gotovo milijun radnih dana.

No, jesu li te brojke alarmantne i gdje se mi ustvari nalazimo u odnosu na Europsku uniju u tom pogledu?

Prema dostupnim podacima iz godišnjih izvješća Državnog inspektorata RH i statističkog ureda Europske komisije EUROSTAT izračunati su slijedeći podaci na temelju višegodišnjeg prosjeka koji predstavljaju najvažnije pokazatelje:
 

Iz tablice je vidljivo da je prema dostupnim službenim podacima generalno gledajući stanje zaštite na radu u Hrvatskoj, što se tiče broja ozljeda, bolje nego u Europskoj Uniji. Konkretno, jedan radnik u Europskoj Uniji zbog ozljede na radu prosječno izgubi gotovo trostruko više radnih dana nego radnik u Hrvatskoj, a broj ozljeda u odnosu na broj zaposlenih u EU je tri puta veći.

Gledajući ove službene podatke i imajući u vidu to da se uspoređujemo s onima koji nam u mnogim stvarima predstavljaju ono čemu težimo, mogli bismo više nego zadovoljni zaključiti da je kod nas stanje zaštite na radu gotovo idealno. No, ne smijemo se previše zavaravati.

Naime, opravdano je za pretpostaviti da je stvaran broj ozljeda na radu u RH     veći od službenih podataka jer se jedan dio ozljeda ne prijavljuje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Naime, poslodavci koji svjesno ne ispunjavaju obveze koje proizlaze  iz Zakona o zaštiti na radu (osposobljavanje radnika za rad na siguran način, ispitivanja sredstva rada i radnog okoliša, posebni zdravstveni pregledi itd.) i štede na zaštiti na radu - uglavnom ne žele prijavljivati ozljede na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje iz straha od inspekcije zaštite na radu i visokih novčanih kazni.

Zato se često događa da se ozlijeđeni radnici, bojeći se otkaza, nagode s takvim poslodavcima i liječe  na teret osnovnog zdravstvenog osiguranja. Ujedno treba imati na umu da je rad «na crno» još uvelike prisutan, a posebice u graditeljstvu, šumarstvu i ostalim granama koje spadaju u rizične djelatnosti te se takvi radnici ne prijavljuju tijelima zdravstvenog osiguranja niti se njihove ozljede evidentiraju u HZZO-u. Zbog toga mnogi zaključuju da naši službeni podaci o broju ozljeda nisu u potpunosti vjerodostojni te se na osnovu njih ne može donijeti ispravan zaključak o stanju zaštite na radu u Hrvatskoj u odnosu na Europsku Uniju.

Procjenjuje se da se kod nas procesuira oko jedna trećina stvarnog broja slučajeva ozljeda na radu.

No, bez obzira na to, mrtvi se ne mogu sakriti, a broj smrtnih slučajeva na radu u Hrvatskoj u odnosu na ukupan broj zaposlenih identičan je europskom prosjeku. Stoga se ipak može zaključiti da stanje zaštite na radu u našoj zemlji, s obzirom na sve probleme s kojima se susrećemo ipak i nije loše kakvim ga mnogi doživljavaju.

Autor: Borivoj Žmegač, dipl. ing.