Prostorni planovi, dokumentacija, procjena utjecaja na okoliš

Učinkovitost zaštite okoliša države osiguravaju Sabor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor) i Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) te predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave donošenjem strategije zaštite okoliša, programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša.

Stručno obavljanje poslova zaštite okoliša i provođenje mjera zaštite okoliša osiguravaju tijela državne uprave i upravna tijela jedinica lokalne samouprave i uprave nadležna za obavljanje poslova zaštite okoliša i pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

Građani, kao pojedinci ili organizirani radi zaštite okoliša u društva, strukovne udruge i druge nevladine organizacije, pridonose ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i provođenju učinkovite zaštite okoliša.

Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su regionalnog ili lokalnog značenja.


Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća:

 
U cilju postizanja koordiniranog i usuglašenog gospodarskog razvoja s potrebama zaštite okoliša, stručne i znanstvene osnove za uređenje pojedinih pitanja, Vlada osniva Savjet za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Savjet), koji čine znanstveni, stručni, javni i drugi djelatnici.
Savjet daje mišljenja, prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja pitanja zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i o prijedlozima dokumenata koje donosi Vlada i Sabor.

Pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša obavljaju poslove u vezi s praćenjem stanja okoliša (monitoring), izrađuju stručne podloge i elaborate zaštite okoliša, stručne poslove pripreme i izrade studije utjecaja na okoliš, obavljaju poslove stručnog obrazovanja radi stjecanja znanja i usavršavanja u provođenju zaštite okoliša, ukoliko ovim Zakonom to nije drukčije određeno.

Pravna osoba može započeti obavljanje djelatnosti uz prethodnu suglasnost Državne uprave za zaštitu okoliša, a za poslove stručnog obrazovanja u zaštiti okoliša potrebna je i prethodna suglasnost Ministarstva prosvjete i športa.

Uvjete za izdavanje suglasnosti propisuje Vlada.  

OSNOVNA NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA

Zaštita okoliša temelji se na poštovanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, opće prihvaćenih načela, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse.

 
Načelo preventivnosti

Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš, pri planiranju ili izvođenju zahvate treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša.

Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš, a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije.

Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode, opremu, uređaje i primjenjivati proizvodne postupke, najpovoljnije po okoliš.

Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.

Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti

Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora, vode. mora, zraka, tla, šuma i izvornih vrijednosti krša.

Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet

Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri.

Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari.


Načelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom

Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš, treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost, pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi.

Pri korištenju proizvoda, uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka, onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka.

Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti, ili koje su biološki razgradive, trebaju imati prednost pri upotrebi, pa i u slučaju većih troškova, ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi.

Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive, dat će se prednost pred drugim tvarima, ako pri tome nema rizika ili opasnosti po okoliš.

Načelo cjelovitosti

Pri donošenju strategije, programa, planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola, suglasnosti, odobrenja i provođenju financijske politike, nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša, neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave.

Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša nadležna tijela osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija.

Načelo poštivanja prava

Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima, te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš.


Načelo plaćanja troškova onečišćavanja

Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša.

Troškovi iz obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša, troškove sanacije i pravične naknade štete.

Načelo javnosti i sudjelovanja

Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.

Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama ovoga Zakorka i drugih propisa.


DOKUMENTI O ZAŠTITI OKOLIŠA

Strategija zaštite okoliša

Strategija zaštite okoliša dugoročno određuje i usmjerava ciljeve i upravljanja okolišem u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem na području države.

Strategija zaštite okoliša sadrži osnove za usmjeravanje i usklađivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera te mjera provođenja međunarodnih obveza s ciljevima zaštite okoliša.

Strategija sadrži osobito:

Strategiju zaštite okoliša donosi Sabor na prijedlog Vlade.
Strategija zaštite okoliša objavljuje se u Narodnim novinama.
 

Programi zaštite okoliša

Program zaštite okoliša za područje županije, odnosno Grada Zagreba sadrži osnovne ciljeve, uvjete i mjerila zaštite okoliša u cjelini, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim prostornim cjelinama te razrađuje načela i smjernice zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša.

Program zaštite okoliša za područje županije ili Grad Zagreb donosi Skupština županije ili Skupština Grada Zagreba.

Program zaštite okoliša za pojedina uža područja grada ili opčine donosi gradsko vijeće, odnosno općinsko vijeće kada je potrebno posebno zaštititi okoliš određenog područja grada ili općine radi očuvanja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti krajolika.

Prilikom izrade i donošenja programa zaštite okoliša za područje županije, odnosno Grada Zagreba, gradova i općina obvezna je njihova međusobna suradnja

Program zaštite okoliša županije i Grada Zagreba treba biti usuglašen sa Strategijom zaštite okoliša, a program zaštite okoliša grada ili opčine, odnosno njihovog užeg područja treba biti usuglašen sa Programom zaštite okoliša županije, odnosno Grada Zagreba.

U slučaju međusobne neusuglašenosti Programa za štite okoliša primjenjuje se Program zaštite okoliša šireg područja.

Iznimno Program zaštite okoliša užeg područja primijenit će se ukoliko se tim Programom ne mijenja osnova zaštite okoliša utvrđena Pro gramom zaštite okoliša šireg područja uz prethodno pribavljenu suglasnost Državne uprave za zaštitu okoliša

Programom za zaštitu ovoga Zakona utvrđuju se mjere zaštite okoliša u skladu s regionalnim ili lokalnim posebnostima i obilježjima, a u skladu s polazištima Strategije zaštite okoliša.

Programom zaštite okoliša ovoga Zakona utvrđuje se osobito:

Izvješće o stanju okoliša

Za potrebe ostvarenja Strategije i Programa zaštite okoliša te drugih dokumenata važnih za zaštitu okoliša, izrađuje se dvogodišnje izvješće o stanju okoliša.

Izvješće o stanju okoliša sadrži podatke o stanju okoliša u državi, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti, analizu ostvarivanja Strategije i Programa zaštite okoliša, ocjenu provedenog nadzora, podatke o izrečenim kaznama i o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i do pune postojećih dokumenata te druge važne podatke za zaštitu okoliša.

Izvješće o stanju okoliša Vlada podnosi Saboru.

Izvješće o stanju okoliša i o provođenju Programa zaštite okoliša u županiji i Gradu Zagrebu sadrži sve elemente potrebne za izradu izvješća, a ovisno o posebnim značajkama područja za koja se radi.
 

Programi zaštite okoliša

Skupština županije i Skupština Grada Zagreba do nosi Izvješće koje sadrži podatke o stanju okoliša na svom području.

Izvješće o stanju okoliša u državi objavljuje se u "Narodnim novinama", a izvješće o stanju okoliša u županijama, odnosno Gradu Zagrebu u službenim glasilima jedinice lokalne samouprave i uprave.


PROVOĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA

Standardi zaštite okoliša

Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti za pojedine sastavne dijelove okoliša i za osobito vrijede, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se posebnim propisom ako nisu određeni zakonom.

Propisom mogu se propisati rokovi i postupak za postizanje standarda kakvoće okoliša, moguća odstupanja od standarda kakvoće okoliša, te kaznene odredbe za povredu odredaba propisa.

Ako standardi kakvoće okoliša nisu određeni zakonom ili posebnim propisom, propisuje ih Vlada.

Za određene proizvode, uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost po okoliš posebnim propisima određuju se tehnički standardi zaštite okoliša.

Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija i imisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem uređaja i opreme, odnosno granične vrijednosti u vezi sa sastavom proizvoda, opreme te kaznene odredbe za povredu odredaba propisa.

Tehničkim standardima može se propisati i način izrade, proizvodnje, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, te postupanje s proizvodima, uređajima i opremom nakon pre stanka korištenja.

Propisima određuju se postupak i rokovi za postizanje tehničkih standarda i njihovu primjenu na postojeće proizvode i uređaje.

Ako tehnički standardi nisu određeni posebnim propisom, propisuje ih Vlada.

Procjena utjecaja na okoliš

Procjena utjecaja na okoliš treba osigurati ostvare nje načela preventivnosti usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata, građenja, odnosno obnove objekta i/ili obavljanja djelatnosti (u daljnjem tekstu: zahvat) s privatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

Procjenom utjecaja na okoliš sagledava se mogući nepovoljni utjecaj namjeravanog zahvata na tlo, vodu, more, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, krajolik, prostorne i kulturne vrijednosti, njihove međuodnose, uzimajući u obzir i druge planirane zahvate i mogući međuutjecaj s postojećim ili planiranim zahvatima na području na kojem se sagledava utjecaj zahvata

Procjena utjecaja na okoliš treba sadržavati i vrednovanje utjecaja namjeravanog zahvata na okoliš, odnosno dijelove okoliša, i mjera zaštite okoliša, kako bi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.

Procjena utjecaja na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske dozvole ili dugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

Vlada propisom određuje zahvate za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, sadržaj, rok i način izrade studije o utjecaju na okoliš, način donošenja ocjene i zaključka o namjeravanom zahvatu, način obavješćivanja javnosti i određuje rok i način sudjelovanja javnosti u odlučivanju, prava i obveze sudionika u postupku, program i način provjere stručne osposobljenosti pravne osobe koja izrađuje te propisuje kaznene odredbe za povredu odredaba propisa.

Zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš mogu se odrediti i prostornim planom županije i prostornim planom Grada Zagreba.

Županijsko poglavarstvo ili poglavarstvo Grada Zagreba može na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za izdavanje lokacijske dozvole, odrediti provođenje procjene utjecaja na okoliš za zahvate koji nisu određeni propisom Vlade, ni prostornim planom županije ili prostornim planom Grada Zagreba.


Utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost ocjenjuje komisija na temelju studije utjecaja na okoliš.

Komisija imenuje se za svaki pojedini zahvat. Ako se predviđa veći broj zahvata iste vrste može se imenovati stalna komisija. Članovi komisije su znanstveni, stručni djelatnici, članovi predstavničkih tijela i predstavnici tijela državne uprave koji na osnovi posebnih zakona daju suglasnost, uvjete ili mišljenja u vezi sa zaštitom okoliša.
Vlada imenuje komisiju za one zahvate za koje svo jim propisom određuje obvezu provođenja procjene utjecaja na okoliš.

Poglavarstvo županije ili poglavarstvo Grada Zagreba imenuje komisiju u svim drugim slučajevima.

Vlada može dati ovlaštenje županijskom poglavarstvu ili poglavarstvu Grada Zagreba za imenovanje komisije za ocjenu zahvata za koje je određena obveza procjene utjecaja na okoliš.

Postupak imenovanja, način rada, broj i sastav članova komisije koja vrednuje namjeravani zahvat uređuje se propisom ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije to drukčije određeno.

Vlada imenuje komisiju za ocjenu zahvata čiji bi utjecaj na okoliš mogao prelaziti granice države i za zahvale koji bi mogli utjecati na okoliš dviju ili više županija.

Studiju o utjecaju na okoliš pribavlja nositelj namjeravanog zahvata, koji osigurava njenu izradu i podmiruje sve troškove procjene utjecaja na okoliš.

Studiju utjecaja na okoliš izrađuje pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, odnosno izrade studije utjecaja na okoliš koja je i odgovorna za njenu stručnu utemeljenost i udovoljavanja propisanim zahtjevima u vezi s izradom studije.

Studija utjecaja na okoliš je podloga za rad komisije koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku te prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša.

Komisija donosi zaključak kojim predlaže da se za namjeravani zahvat izda ili uskrati odobrenje.

Zaključak kojim se predlaže odobrenje namjeravanog zahvata sadrži ocjenu prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša, a zaključak kojim se uskraćuje odobrenje sadrži obrazloženje razloga neprihvaćanja.

Sadržaj akta, te uvjeti i način izdavanja uređuje se propisom ovoga Zakona.

Sjednice komisije ovoga Zakona su javne.

Rješenje kojim se daje odobrenje ili uskraćuje odobrenje za namjeravani zahvat izdaje Državna uprava za zaštitu okoliša.

Rješenjem utvrđuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv uz primjenu mjera zaštite okoliša te da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih proglasa, standarda i mjera koje doprinose smanjivanju onečišćavanja okoliša.

Rješenje izdaje se u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Protiv rješenja ovoga Zakona kojim se daje ili uskraćuje odobrenje za namjeravani zahvat nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Na postupak izdavanja rješenja iz članka 30 ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom to nije drukčije određeno.

Ako bi predviđeni zahvat, objekt ili djelatnost mogao znatno utjecati na stanje okoliša u susjednim državama. Državna uprava za zaštitu okoliša obavještava nadležno tijelo susjedne države o namjeravanom zahvatu.


Prostorni planovi

Kod izrade i donošenja prostornih planova mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost okoliša na određenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajolika, odnos prema obnovljenim i neobnovljenim prirodnim izvorima, kulturnoj baštini i ukupnost međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata na okoliš.

Mjere zaštite okoliša sadržane u prostornim planovima jesu mjere zaštite tla, vode, mora, zraka šuma klime, zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti, mjere postupanja s otpadom, mjere zaštite od buke, požara i druge mjere zaštite okoliša, a određuju se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa. 
Državna uprava za zaštitu okoliša daje suglasnost na prostorni plan županije ili prostorni plan Grada Zagreba u vezi s mjerama zaštite okoliša prije njihovog donošenja. Suglasnost se daje u roku od 30 dana od dostave prijedloga prostornog plana. Ako u propisanom roku Državna uprava za zaštitu okoliša ne da suglasnost, smatrat će se da je suglasnost dana, odnosno da nema primjedbi na mjere predložene u prostornom planu.

Suglasnost iz potrebno je pribaviti za donošenje i onih prostornih planova, za koje je to određeno prostornim planom županije ili prostornim planom Grada Zagreba.