|
Procjena opasnosti je zakonska obveza i najvažniji dokument iz zaštite na radu kod poslodavca
Procjena opasnostiOna je glavni zadatak poslodavca. Sama procjena opasnosti je postupak kojim se utvrđuje razina rizika nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti , poremećaja u tehnološkom procesu proizvodnje koji bi mogli dovesti do posljedica po zdravlje i život radnika ozljeda ili materijalnih šteta.
Procjena opasnosti mora se obavljati u slijedećim djelatnostima: - poljoprivredi,
- lov i šumarstvo,
- rudarstvo,
- građevinarstvo,
- promet skladištenje i veze,
- prerađivačkoj industriji,
- opskrba električnom energijom,
- plinom i vodom i zdravstvena zaštita.
Za izradu procjene opasnosti primjenjuju se hrvatske metode ili u svijetu prihvaćene metode kao što su: - AUVA (Austrijska ustanova za osiguranje od nesreća),
- BG (Njemačke strukovne udruge),
- SME (Europska zajednica za mala i srednja poduzeća),
- WKO (Austrijska gospodarska komora).
Moguća je istovremena primjena dvaju ili više komplementarnih metoda. Osim ovih djelatnosti procjenu poslodavci se moraju raditi i djelatnostima gdje postoji mogućnost ozljede na radu, prof. bolesti u radionicama s praktičnom nastavom, kao i kod poslodavaca koji traže izmjene u svezi čl. 21 Zakona o zaštiti na radu (ako mu je odobreno da nema službu zaštite na radu bez obzira na to što ima 250 zaposlenih. Svaki poslodavac koji zapošljava manje 20 radnika može procjenu izraditi sam ali je mora dati na provjeru ustanovi koju je za to ovlastilo nadležno ministarstvo. Ako namjerava procjenu raditi sam a udovoljava zahtjevima o ispunjavanju uvjeta mora podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja da može sam obavljati poslove na izradi procjene. Ako izradu procjene obavlja ustanova koja je ovlaštena za izrade procjena i na nju se odnose zahtjevi kao i za poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika. Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika ukoliko procjenu radi sam mora imenovati radnu skupinu od najmanje tri člana VSS tehničke struke sa najmanje 3 godine radnog iskustva a voditelj skupine mora imati najmanje 5 god iskustva. Svi moraju imati položen stručni ispit za stručnjaka za zaštitu na radu i to i opći i posebni dio. U izradi procjene mora sudjelovati i specijalist medicine rada koji procjenjuje mogućnost nastanka ozljeda. Ako se u procesu upotrebljavaju opasne tvari mora sudjelovati i dipl. ing. kemije ili kemijske tehnologije. U izradi procjene mora sudjelovati i povjerenik za ZNR. Ako je zaposleno više od 50 radnika u izradi procjene mora sudjelovati i odbor za ZNR, a radničko vijeće mora raspravljati o procjeni prije njenog usvajanja. Ako poslodavac povjeri izradu procjene ovlaštenoj ustanovi dužan je surađivati u radu odnosno osigurati sve uvjeta za rad.
Sadržaj procjene opasnosti:- opći podaci,
- podaci o postojećem stanju,
- analiza i procjena prikupljenih podataka,
- plan mjera za smanjenje razine opasnosti prilozi.
Metode po kojima se može obavljati procjena opasnosti su: AUVA, SME ,BG WKO ili kombinirana primjena dvaju ili više metoda istovremeno.
Opći podaci sadrže:- sve podatke o poslodavcu,
- radnicima koji su sudjelovali u izradi procjene,
- metoda koja je korištena prilikom izrade,
- kako je u izradi sudjelovao odbor za zaštitu na radu,
- podaci o raspravi na radničkom vijeću.
Ako je procjenu radila ovlaštena ustanova potrebno je navesti podatke o radnicima (njihovim) koji su radili procjenu.
Podaci o postojećem stanju obuhvaćaju:- opće podatke o poslodavcu,
- opis tehnološkog procesa,
- podatke o broju ozljeda i profesionalnim bolestima,
- sve podatke o radnom mjestu (naziv, opis poslova ,izloženost opasnostima i štetnostima),
- broj radnika,
- poslovi s posebnim uvjetima rada broj ozljeda itd.,
- navesti sve opasnosti koje su moguće na tim radnim mjestima (mehaničke, pad s visine, buka požar, prašina itd).
Analiza prikupljenih podataka obuhvaća:- kompletnu analizu primjene svih pravila ZNR(opća , posebna i usvojena ),
- analizu smrtnih slučajeva i teških ozljeda; analiza profesionalnih oboljenja,
- analiza poremećaja u procesu rada koji su mogli uzrokovati ozljede na radu i profesionalnih bolesti,
- propusti u primjeni pravila zaštite na radu.
Plan mjera za smanjenje razine opasnosti sadrži:- primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu te primjenu drugih mjera koje poslodavac mora primjeniti u svrhu otklanjanja opasnosti,
- rokove,
- ovlaštenike koji su odgovorni za provjedbu tih mjera i način kontrole nad provjedbom tih mjera.
Plan mjera izrađuje se za tehnološke odnosno organizacione cjeline.
Prilozi sadrže:- tlocrt lokacije s objektima,
- popis poslova za koje se mora provesti osposobljavanje za rad na siguran način,
- popis poslova s posebnim uvjetima rada,
- popis opasnih kemijskih i drugih tvari,
- popis strojeva s povećanom opasnošću,
- popis prostorija koje se ispituju po obvezi ispitivanja radnog okoliša,
- popis poslova gdje se moraju koristiti osobna zaštitna sredstava.
Revizija procjene opasnosti vrši se obavezno: - svake dvije godine,
- nakon smrtnog slučaja na radu,
- nakon pojave profesionalnog oboljenja,
- nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika,
- nakon izmjena u procesu rada koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika,
- na temelju naloga inspektora rada.
Ponudu za izradu ili reviziju procjene opasnosti možete zatražiti kroz kontakt obrazac. |
Zaštita na radu 
