|
Lista antropoloških mjera za medicinu rada, povijest antropometrije...
Antropologija (grč. anthropos – čovjek, logos – riječ, govor) Antropologija je znanost koja proučava fizičku prirodu čovjeka (položaj među ostalim organskim bićima, osobine građe tijela, podrijetlo, pradavne i suvremene fizičke tipove čovjeka, itd.).
Antropometrija (grč. anthropos – čovjek, metran – mjera) Antropometrija je metoda antropologije koja se bavi mjerenjem i ispitivanjem čovječjeg tijela i odnosa u veličini između njegovih pojedinih dijelova.
U antropometriji je bitno da sve što se radi, mora se unaprijed znati za koga se radi (zbog dimenzija ljudskog tijela, npr: visina). Prilikom izrade odjeće mora se na primjer uzeti u obzir za koje tržište se odjeća rasi (Šveđani su viši, Talijani i Portugalci niži i sl.). Kod obuće npr. cipele mogu biti jedne dužine a imati više širina. Za većinu ljudi može se reći da će se glede odjeće i obuće uklopiti u normalnu ili prirodnu raspodjelu ili distribuciju koja je definirana Gausovom krivuljom (čak 99,73%). Jedino se Gausova raspodjela ne odnosi na šaku i stopalo.
Da bi se dobile adekvatne veličine rukavica, ponekad je za određenu populaciju potrebno čak i 20-tak različitih dimenzija da bi se zadovoljili svi radnici.
Kod signalizacije u nekoj kontrolnoj sobi također je važna antropometrija, odnosno način primanja informacija koje mu daje određeni svjetlosni gumb ili zvučni signal ili istovremeno oboje, kako bi čovjek mogao reagirati na tu informaciju i donijeti odluku što treba učiniti i to po mogućnosti što ranije. Bitno je na koji način on može dohvatiti pojedini gumb koji treba pritisnuti. Sve su to ergonomski problemi. Također je važna mogućnost dobrog vida i sluha, te klimatski uvjeti u radnoj okolini.
Antropometrija se dijeli na: Statistička antropometrija - proučava i uzima u obzir statističke mjere (dimenzije) čovjeka, odnosno kada čovjek miruje. Ove mjere nisu dovoljne za konstrukciju radnog mjesta.
Dinamička antropometrija - proučava faktore potrebne za gibanje čovjeka (sile u zglobovima). Primjer: klizač na ledu – da li će skupiti ili raširiti ruke, jer se tu radi o načinu raspodjelu mase.
Vanjska dinamička antropometrija - odnosi se na najobičniju podjelu tijela (trup, glava, podlaktica, lakat, i sl.),
Unutarnja dinamička antropometrija - odnosi se na pokretanje (npr: ruke – kako koji mišići na to utječu). Proučava sile i momente u zglobovima. Unutarnja antropometrija se tek razvija, jer je još uvijek teško definirati što utječe na pojedine pokrete.
Kinetička antropometrija - uzima u obzir opseg ljudskih pokreta (šake ruke, noge).
Antropometrijskih podataka iz tablica, za odrasle ima jako puno, a za djecu (osobito od 3 – 6) jako malo.
Za dječju dob se naprimjer uzima: - visina djeteta od 4 godine je 95 cm, a izračunata je na temelju dimenzije glave tog djeteta koja se pomnožila sa faktorom 5,5 i dobili smo visinu djeteta od 95 cm.
Visina tijela odraslog čovjeka (bilo velikog bilo manjeg rasta određuje se temeljem odnosa sa visinom glave čovjeka, pa imamo: visina tijela = 8 * visina glave (ovaj podatak izrađen je na bazi statistike)
U antropometriji mjerenja se obavljaju na tijelu čovjeka pa se taj dio antropometrije zove somatometrija. Kada se mjerenje obavlja na kostima (kosturima) onda je to osteometrija.
Povijest antropometrije U čovjeka je uočljiv relativno stalan odnos dimenzija tijela u zavisnosti os spola, uzrasta, i rase. Na ovaj se način, poznavanjem dimenzija jednog dijela tijela, mogu s dobrom točnošću odrediti dimenzije bilo kojeg drugog dijela tijela. Iz ovih činjenica proistekao je i niz pokušaja utvrđivanja zakonitosti među dimenzijskim odnosima kod čovjeka, i to najprije u linearnim veličinama, a kasnije i u drugim vrstama npr: fizikalnim značajkama. Zakonitost ili kako se to kaže Kanon javlja se još u Antičkoj umjetnosti. U Egiptu je to bio kraljevski lakat (52 cm), dakle to je bila mjera kojom su se definirale sve ostale dimenzije čovjeka. Svaki od poznatih kanona u povijesti oblikovao se prema tzv. modulu.
Modul je izabrana dimenzija tijela prema kojoj se određuju veličine ostalih dijelova, a te su se veličine za neki broj veće ili manje od dimenzije modula.
Primjer modula i kanona u Egiptu opisan je u gornjem tekstu.
LEONARDO DA VINCI - također je proučavao dimenzije čovjeka (poznata slika čovjeka s raširenim nogama i uzdignutim rukama).
ZEDERBAUER - je 1918. godine napisao knjigu „Harmonija u prirodi (list) građevinarstvu (piramida) i umjetnosti (Mona Lisa)“ i primijenio je na čovjeka. U toj knjizi proučavao je i razmatrao odnose dužine i visine. Harmonija u čovjeka odnosi se uglavnom na sve dijelove tijela osim na šaku i stopala.
Definiranja veza između mjerenih antropomjera i onih koje želimo odrediti primjenom harmonijskih odnosa što vladaju među antropomjerama zasniva se na primjeni Zederbauerove harmonijske kružnice i mreže kanona 8 visina glave.
FISCHER i BAUER - obavljaju istraživanja na leševima. Statička antropometrijska mjerenja su jako skupa, zbog toga što se vrše na velikoj populaciji i što traju dugi niz godina.
Primjena antropometrijskih mjera: - na radnu opremu (opremu, cipele),
- u sportu (biciklisti).
Faktori koji utječu na antropometrijske podatke - godine nije isto imamo li 40, 50, 60. poslije 40-te godine počinjemo se smanjivati zbog trošenja prstenova između kralješaka, te se širiti),
- razvoj (ako je vezano antropomjerama za djecu, treba uzeti u obzir da djeca prosječno rastu 10 cm godišnje, a maksimalna brzina rasta im je oko 12-te godine,
- populacija,
- spol (muškarci imaju veću masu kostiju koja iznosi oko 12 kg, žene oko 8,5 kg),
- sile koje se primjenjuju (žene su 30% slabije, treningom se kod čovjeka snaga može povećati 15% – 50%), 6.) odjeća (važno je što čovjek ima obučeno na sebi, to može utjecati na reguliranje opsega čovjekovih pokreta).
Lista antropoloških mjera za medicinu rada Sačinila ju je Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO). Lista je sačinjena s obzirom na dva podatka, podešavanje radnog mjesta (prostora) radniku i podešavanje oruđa i kontrolnih uređaja.
Definiranje odnosno podešavanje radnog prostora radniku (10 mjera): - visina tijela,
- sjedeća visina tijela,
- duljina nadlaktice,
- duljina podlaktice,
- duljina natkoljenice,
- duljina potkoljenice,
- visina bedra kad sjedimo,
- širina područja lakta,
- širina kukova kad sjedimo,
- masa tijela,
Definiranje ili podešavanje oruđa i kontrolnih uređaja (5 mjera): - duljina nadlaktice,
- duljina podlaktice,
- duljina šake,
- širina šake,
- kada stisnemo šaku krug koji se stvori.
|
Vijesti 
