|
Što poslodavac mora osigurati za rad na siguran način?
Obveze poslodavca glede sredstava rada: - poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad i sredstva rada održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje zaposlenika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima,
- poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad i na sredstvima rada na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost ni zdravlje zaposlenika,
- kada nije moguće pravilima zaštite na radu i organizacionim mjerama otkloniti ili ograničiti opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i brinuti se da ih zaposlenik koristi,
- da su sredstva rada i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku u ispravnom stanju,
- ne smije staviti sredstva rada i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako su neispravna,
- mora isključiti iz uporabe sredstva rada i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u slijedećim slučajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu,
- najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
- poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja,
- prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni.
Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: - u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,
- u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije,
- u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari,
- u kojima pri radu nastaju opasna zračenja,
- u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu.
Navedena ispitivanja poslodavac je dužan obaviti u rokovima ne dužim od dvije godine, tj. odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem.
Opasne radne tvari i obveze poslodavca glede prisutnosti tih tvari u zraku radnog okoliša: - opasne radne tvari su tvari s određenim opasnim odnosno štetnim svojstvima čija uporaba u radnom prostoru može imati utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika,
- poslodavac koji koristi ili prerađuje opasne radne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisan način,
- poslodavac će procjenom opasnosti utvrditi na koji su način opasne radne tvari opasne-štetne po zdravlje, eksplozivne, zapaljive te sukladno tome utvrditi pravila zaštite na radu i zaštite okoliša,
- opasne radne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari ili zamijeniti radni postupak.
Osnovni zahtjevi za osiguranje pružanja prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede: Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti. Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika, (čl. 62 Zakona o zaštiti na radu).
Načini na koje poslodavac može osigurati zaposlenicima službu medicine rada: - Poslodavac je dužan osigurati zaposlenicima usluge službe medicine rada.
Poslodavac može: - sam ustrojiti službu medicine rada,
- obavljanje tih poslova ugovoriti sa zdravstvenom ustanovom,
- obavljanje tih poslova ugovoriti sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Slučajevi u kojima se može uvesti skraćeno radno vrijeme, a koje se računa kao puno radno vrijeme Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika, (čl. 32 Zakona o radu).
Dnevni i tjedni odmori zaposlenika Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Iznimno za sezonske radnike je 10 sati neprekidno i to u industriji najviše 60 dana u kalendarskoj godini, a za ostale djelatnosti (poljoprivreda, trgovina i neindustrija) bez ograničenja, (čl. 37 i 38 Zakona o radu).
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom, a ako mora raditi nedjeljom mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora.
Odgovornost zaposlenika za štetu uzrokovanu poslodavcu: Zaposlenik koji na radu ili u svezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi, (čl. 98 Zakona o radu).
Djela koja su prema kaznenom zakonu kaznena djela, a odnose se na zaštitu na radu: - dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom,
- oštećenje zaštitnih naprava na radu,
- opasno izvođenje građevinskih radova,
- rukovanje općeopasnim tvarima,
- uništenje ili oštećenje znakova za opasnost,
- neotklanjanje opasnosti,
- nesudjelovanje u otklanjanju opće opasnosti.
|
Zaštita na radu 
