|
Što znače navedeni pojmovi i kojim aktima su regulirani
Što se smatra ozljedom na radu:- ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
- bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
- ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,
- ozljeda koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama Zakonu o mirovinskom osiguranju,
- ozljeda, odnosno bolest koju pretrpi osigurana osoba iz članka 18. do 20. Zakonu o mirovinskom osiguranju,
- ozljeda koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa.
Što se smatra profesionalnom bolešću:Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, (čl. 38 Zakona o mirovinskom osiguranju).
Uređivanje zakonom o listi profesionalnih bolestiOvim se Zakonom utvrđuju bolesti koje se, prema članku 38., stavku 1., Zakona o mirovinskom osiguranju, smatraju profesionalnim bolestima, poslovi pri čijem se obavljanju one javljaju i uvjeti pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim bolestima, (čl. 1 Zakona o listi profesionalnih bolesti).
Uređivanje zakonom o tjelesnim oštećenjima Ovim se zakonom utvrđuju tjelesna oštećenja, nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu kao pravo iz mirovinskog osiguranja te postoci tih oštećenja, (čl. 1 i 2 Zakona o listi tjelesnih oštećenja). Poslodavac je dužan nadoknaditi štetu zaposleniku za izgubljeno zdravlje, za izgubljeno zdravlje uslijed ozljede ili profesionalne bolesti koja je nastupila na radu ili u svezi sa radom, (čl. 15 Zakona o zaštiti na radu).
Kada i u kojem slučaju se smatra da postoji invalidnost Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitaka sposobnosti za rad. Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti, (čl. 34 Zakona o mirovinskom osiguranju).
Kada se zaposlenik smatra invalidom rada Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju. |
Zaštita na radu 
