Ozljede na radu su najviše uzrokovane neprimjerenom zaštitom na radu, to?nije izvo?enjem operacija protivno pravilima ZNR (na razini svih djelatnosti u 2006. godini imaju visoki udio od 69,4% uzroka svih ozljeda). Neka viša sila bila je ¨krivac¨ je za nesre?u tek kod nekoliko promila od svih ozljeda do kojih je došlo, što dokazuje da se najve?i broj bez sumnje mogao izbje?i.

Na gradilištima negativan utjecaj od strane radnika dolazi zbog neodgovornosti i nediscipline, te njihove neobu?enosti, što rezultira nepoštivanjem pravila sigurnog rada, kao što je izbjegavanje korištenja zaštitnih sredstava ili njihova pogrešna primjena i nepravilno rukovanje s alatom i strojevima (suprotno uputstvima za upotrebu ili pravilima struke). Doga?a se i da radnici znaju samoinicijativno skinuti zaštitnu napravu s nekog stroja jer im je ona ¨baš smetala¨ u radu. Tu je u pitanju jedna dosta specifi?na vrsta radne snage.

Danas postoji potreba za radnicima koja je ve?a od broja izu?enih gra?evinskih radnika kod nas, a i oni su uglavnom nižeg stupnja obrazovanja (priu?eni u praksi).  Radna snaga se ?esto mijenja, a poznato je kako na radu naj?eš?e stradavaju novozaposleni radnici. ?esto je rije? o mla?im osobama (zbog potrebnih fizi?kih predispozicija za obavljanje poslova na gradilištu) koje podcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti, nisu svjesni važnosti zaštitnih mjera i skloni su pojednostavljivanju procesa.

Pove?anju rizika pridonose poslodavci koji zapošljavaju radnike na odre?eno vrijeme ili ih ne prijavljuju, tako da radnici prije po?etka svog rada nisu upoznati s opasnostima na radnom mjestu, a ne prolaze ni propisanu obuku za siguran rad. Posebno je rizi?no kada poslove koji su ionako me?u najopsanijima, kao što je postavljanje ili rad na skelama, korištenje pokretnih skela ili rad na krovovima rade neosposobljene osobe koje prije dolaska na taj posao nisu prošle ni zdravstvene i psihološke kontrole kod specijalista medicine rada.

Poslodavci poslovi?no teže brzoj zaradi, pa je gotovo uobi?ajena stvar da se improviziranim mjerama zaštite na radu pokušava brže i jeftinije odradi posao, a obveze prema vlastitim radnicima se zanemaruju. Raspadom velikih gra?evinskih tvrtki nastao je veliki broj manjih poslodavaca (pretežito do 50 zaposlenih), me?u njima i dosta obrtnika, koji ne pokazuju dovoljno interesa za kvalitetnu provedbu i primjenu pravila ZNR i obi?no nemaju stru?njake za to. Tako nitko niti ne obavlja interni nadzor na gradilištima, a obzirom na manji broj zaposlenika ¨svi rade sve¨ (bez obzira na njihovu struku), obavljaju?i ?esto i više poslova s posebnim uvjetima rada.

Pove?ana opasnost nastaje kada ¨pritisnu rokovi¨, pa se od radnika traži više, a da se pri tome ne razmišlja  o njihovoj sigurnosti. Tako se zna dogoditi da radnici rade i po 16 sati dnevno, ?ime im se uskra?uje nužan dnevni odmor i smanjuje koncentriranost, pa lakše dolazi do ozlje?ivanja (obi?no se dozna tek kada se dogodi neka nesre?a). Rizik od nastajanja ozljeda pove?ava se s brojem radnika na gradilištu, koji istodobno obavljaju razli?ite poslove.

O?ito je da zapravo i naši poslodavci i zaposleni u?estalo krše zakon i propise o ZNR, prvi, ponajviše svjesno, iz želje za ve?om zaradom, a drugi uglavnom zbog neznanja i nužde (socijalne situacije), ne žele?i ugroziti svoje zaposlenje.

Neodgovaraju?a priprema zaštinih mjera i nedovoljna kontrola njihove provedbe imati ?e za posljedicu loše ure?enje gradilišta (radnih mjesta) i cijeli niz vjerojatnih problema sa zaštitom pri izvo?enju radova. Sredstva rada na gradilištu koja nose dodatni rizik, poput dizalica, utovariva?a, bagera, rovokopa?a ili dozera vrlo ?esto nisu kvalitetno održavana, atestirana ili se neredovito kontroliraju, pa ih je dosta zastarjelo, ošte?eno ili samo djelomi?no ispravno (mogu donekle izvršavati poslove, ali nisu sigurni koliko je potrebno).

Me?utom, potreban je oprez i kod uvo?enja novih tehnologija (novi, još nedovoljno upoznati materijali, strojevi, alati i druga oprema), što je u gra?evinarstvu nužno zbog sve ja?e konkurencije i rasta cijene sata rada radnika, a i izražene nestašice gra?evinskih radnika.

Gra?evinarska operativa sadrži radne procese u kojima nije mogu?e u potpunosti osnovnim pravilima zaštite na radu na sredstvima rada otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograni?iti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, te zato naro?itu pozornost treba usmjeriti na primjenu svih posebnih pravila zaštite na radu.

Od 19 grupa poslova koji Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada navodi veliku ve?inu obavljaju gra?evinski radnici:

Uz to na gradilištima rade i elektri?ari, a ponekad je potrebno i korištenje ekploziva, što se sve tako?er smatra iznimno opasnim poslovima.