Sigurnost u kući - Pesticidi u hrani

 

Pesticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje uzro?nika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoida i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka. Osim u zaštiti bilja upotrebljavaju se i za uništavanje insekata i drugih organizama koji prenose uzro?nike zaraznih bolesti na ljude i životinje te raznih molestanata i parazita ljudi i životinja. Prema tome ovisno o namjeni pesticide dijelimo u podgrupe od kojih su najviše zastupljeni insekticidi (insekti), herbicidi (korov) i fungicidi (gljive).

Pesticidi su svugdje oko nas – u zraku, zemlji i vodi. Iako ih najviše o?ekujemo u hrani biljnog podrijetla oni vrlo jednostavno ulaze u ?itav hranidbeni lanac i u njemu se dugo zadržavaju zbog svoje postojanosti i spore razgradnje. Tretiranjem biljaka pesticidima, a da se ne pridržavamo uputa o na?inu primjene i karenci pesticidi ulaze u životinjski i ljudski organizam i prije ili poslije mogu prouzro?iti nepoželjne promjene.

Prema kemijskom sastavu pesticidi se dijele na: neorganske tvari koje potje?u iz biljaka, bakterija i gljiva, i organske sintetske tvari kojima pripadaju oraganoklorirani pesticidi, organofosforni pesticidi, triazini, derivati fenoksi-uglji?ne kiseline, piretroidi i dr.

Postoje odre?eni parametri koji se odnose na unos pesticida u organizam, kao i na sadržaj pesticida u hrani:

• 1. ADI (Available daily intake) ili DDD (Dozvoljena dnevna doza) koja se izražava u mg / kg tjelesne mase ?ovjeka / dan, a predstavlja koli?inu ostataka pesticida koja pri dugotrajnom unošenju u organizam ne predstavlja opasnost za zdravlje ?ovjeka. ADI vrijednost je odre?ena na osnovu istraživanja na životinjama uzimaju?i u obzir tzv. «faktor sigurnosti» prema kojem se rezultati dobiveni na životinjama umanjuju za 50 do 500 puta. ADI vrijednosti se uskla?uju na razini me?unarodnih organizacija.

• 2. Dozvoljena koli?ina ostataka pesticida u pojedinoj vrsti hrane (K) izra?unava se iz dozvoljene dnevne doze (ADI), prosje?ne koli?ine hrane koja se dnevno konzumira (Q) i prosje?ne tjelesne mase ?ovjeka (70 kg):

K = ADI x 70 x 1000 / Q (mg / kg ili ppm)
K vrijednost predstavlja toksikološku granicu – sve vrijednosti iznad dozvoljene mogu biti štetne po zdravlje.

1961. godine je na razini FAO / WHO održan prvi zajedni?ki sastanak o uporabi pesticida, preporukama za razmatranje toksikoloških zapažanja i o rizicima ostataka pesticida u hrani. Donesen je dokument s ADI i K vrijednostima i primjeni analiti?kih metoda za odre?ivanje ostataka pesticida u hrani.  

Podrobnije ?u se pozabaviti skupinom oraganokloriranih pesticida (insekticida) koji se ubrajaju u postojana organska one?iš?avala (POO) i ?ija uporaba je prije više desetlje?a zabranjena. Unato? zabrani još uvijek se koriste u nekim dijelovima svijeta - Afrika, Azija, J. Amerika. U tablici 1. je prikazan popis aktivnih tvari iz skupine pesticida koji su svrstani u POO prema Stockholmskoj konvenciji i godine njihove zabrane.

 

Tablica 1. Popis aktivnih tvari s godinama dozvole i zabrane korištenja

 

 

Pesticidi navedeni u Tablici 1. zabranjeni su u Republici Hrvatskoj krajem 60-ih i 70-ih godina. Posljednji zabranjeni pesticid iz skupine POO je lindan ?ija uporaba je zabranjena 2001. godine, kao i u Europskoj Uniji.

Svojstva svih POO pesticida je jako mala topljivost u vodi i niska hlapljivost.
Istraživanja su pokazala da su ovi pesticidi toksi?ni, kancerogeni, mutageni, teratogeni, smanjuju imunitet i op?u otpornost organizama te izazivaju neplodnost kod muškaraca i žena. Posebno je važno napomenuti da su oraganoklorirani pesticidi izuzetno perzistentni (postojani), imaju dugo vrijeme poluraspada i godinama se akumuliraju u organizmu u masnom tkivu. Poznati predstavnik oraganokloriranih pesticida je DDT ?iji se ostaci mogu prona?i na svim dijelovima Zemlje pa ?ak i na Antarktiku – u masnoj ribi hladnih mora kojom se hrane Eskimi i kod kojih je prona?en u visokim koncentracijama u maj?inom mlijeku.

DDT je insekticid koji je razvijen nakon Drugog svjetskog rata u svrhu suzbijanja komaraca malari?ara i do danas nije prona?eno u?inkovitije sredstvo za tu namjenu. Me?utim, dokazano je da djeluje kancerogeno i da ima mnoge druge štetne u?inke na ljude i životinje kod kojih se nakuplja u masnom tkivu pa je po?etkom 70-ih godina njegova uporaba zabranjena.

Zbog velike postojanosti i sporog vremena raspadanja njegovi metaboliti (DDE , DDD) se mogu prona?i u masno?ama životinjskog podrijetla kao što su mlije?na mast (vrhnje, maslac, masni sirevi, mlijeko), mesne masno?e, masna riba i dr. Pokusom je pokazano da ve? 3 dana nakon dodatka DDT-a u akvati?ni laboratorijski ekosistem, ribe nakupljaju DDE u 110000 puta višoj koncentraciji i DDT 84000 puta višoj koncentraciji u odnosu na koncentraciju u vodi. Zapanjuju?a je velika brzina nakupljanja oraganokloriranih pesticida u živim organizmima koje se ostvaruje brzim lipoidnim transportom uz vrlo spori metabolizam.

Npr. koncentracija od 1 mg/kg (ppm) DDT-a u vodi, ve? nakon 5 minuta u jetri i slezeni atlantske pastrve uzrokuje koncentraciju od 1,53 mg/kg, a poslije jednog sata 31 mg/kg. Nakupljanje POO-a u živim organizmima ima tipi?nu krivulju zasi?enja, matemati?ki jednostavno opisanu.

Skupini oraganokloriranih pesticida pripada i Lindan – «pesticid ?okolade» koji se još uvijek, ilegalno, koristi u Gani, jednoj od najve?ih svjetskih izvoznica kakaa. Poja?ana je kontrola ove sirovine koja je prisutna i na našem tržištu.

Skupina organofosfornih pesticida ima nepoželjan utjecaj na središnji živ?ani sustav, srce, miši?e pri ?emu su simptomi trovanja odmah vidljivi i uslijed izloženosti vrlo niskim koncentracijama. «Dobra» strana njihove uporabe je kratka postojanost odnosno brzo raspadanje i nemogu?nost duljeg nakupljanja u organizmu.

Dokazano je da se koli?ina pesticida u hrani zna?ajno smanjuje pranjem vo?a i povr?a pod teku?om vodom, guljenjem i ljuštenjem vanjskog omota?a (kore) vo?a i povr?a te toplinskom obradom (kuhanje, pe?enje, prženje) hrane biljnog i životinjskog podrijetla. U industriji masti i ulja primje?eno je smanjenje koncentracije oraganokloriranih pesticida u postupku uklanjanja mirisa pri procesiranju sirovog ulja.

Kontrola ostataka oraganokloriranih pesticida plinskom kromatografijom u Republici Hrvatskoj zapo?inje 1966. godine. Kontrola ostataka do 1969. godine ukazivala je na neprestan rast ostataka oraganokloriranih pesticida u mlijeku (DDT, dieldrin, HCH) tako da je postotak neispravnih uzoraka bio iznimno visok. To je uvjetovalo donošenje zabrana za promet i korištenje oraganokloriranih pesticida pa od tog vremena dolazi do postupnog pada koncentracija oraganokloriranih pesticida u mlijeku, ali i u ostaloj hrani. U novije vrijeme je u hrani s doma?im podrijetlom zna?ajno smanjena koli?ina ostataka oraganokloriranih pesticida tako da se rezultati ispitivanja kre?u oko granice kvantifikacije, a iznimno rijetko se približe najviše dopuštenim koli?inama (NDK) prema pravilniku.

Problemi se javljaju kod hrane iz uvoza koje je nažalost sve više i više, a obim kontrole nije proporcionalan koli?ini uvezene hrane. Ve? sam gore navela da se oraganoklorirani pesticidi još uvijek koriste u nekim krajevima svijeta, a to se može i potvrditi ispitivanjem hrane i sirovina iz uvoza. Nije rijedak slu?aj da se odre?eni pesticid ili njegov metabolit prona?e u nekoj vrsti hrane u zna?ajnijim koli?inama ?ak i blizu najviše dopuštenih. Stoga je potreban stalni oprez i kontinuirano pra?enje koncentracije pesticida u hrani što osim zakona, u kona?nici, sve više i više zahtjeva tržište.    

U daljnjem tekstu prikazana su 3 primjera pra?enja oraganokloriranih pesticida u sirevima, mesu (janjetini) i površinskim vodama.      

 

Primjer 1.
Tablica 2. Koncentracije oraganokloriranih pesticida u uzorcima sireva iz uvoza u 2005. godini:

 

 

Iz tablice 2. vidimo da su od pesticida koji su analizirani u ispitivanim uzorcima sira iz uvoza rizi?ni pesticidi α- i β- HCH i endrin. Dobivene vrijednosti ne premašuju vrijednosti NDK, ali im se približavaju pa je potrebna poja?ana kontrola spomenutih pesticida u navedenim uzorcima.  

 

Primjer 2.
Tablica 3. Koncentracije p,p'-DDE-a (metabolit p,p'-DDT-a) u uzorcima janjetine iz Bugarske

 

 

U tablici 3. su prikazani rezultati ispitivanja p,p'-DDE-a u uzorcima janjetine iz Bugarske. Rezultati ostalih oraganokloriranih pesticida nisu navedeni jer su bili ispod ili oko granice kvantifikacije. Prema rezultatima vidimo da su vrijednosti 10 i više puta ispod NDK, ali se navedeni metabolit kontinuirano nalazi u svakom ispitivanom uzorku što ukazuje na potrebu stalnog odnosno poja?anog pra?enja koncentracije p,p'-DDE-a u uzorcima janje?eg mesa.

Primjer 3.
Pra?enje ostataka oraganokloriranih pesticida u površinskim vodama tijekom 2005. godine na podru?ju rijeka Drave i Mure u Me?imurskoj Županiji (projekt u suradnji s «Hrvatskim vodama»)
Uzorci vode su uzimani na 21-oj postaji, ?etiri puta tijekom 2005. godine.

Tablica 4. Pregled ostataka oraganokloriranih pesticida u vodama tijekom 2005. godine na podru?ju rijeka Drave i Mure u Me?imurskoj županiji:

 

 

Iz tablice 4. vidimo da površinske vode na podru?ju Me?imurske županije s obzirom na sadržaj oraganokloriranih pesticida (lindan, DDT i metaboliti), a prema «Uredbi o klasifikaciji voda» (N.N. 77 / 98) pripadaju vrstama I i II što ukazuje da nema ili je neznatno antropogeno zaga?enje voda opasnim organskim tvarima. Budu?i da su u ovom projektu od pesticida ispitani samo ostaci oraganokloriranih, bilo bi vrlo zanimljivo provesti ispitivanje uzoraka voda i na ostale skupine pesticida – organofosforne, triazinske, piretroide, kao i na poliklorirane bifenile (PCB).

Kako je Me?imurje kraj nadaleko poznat po poljoprivrednoj proizvodnji brojnih ratarskih kultura (krumpir, kukuruz, pšenica i dr.), vinogradima i vo?njacima od velike je važnosti prikupiti to?ne podatke o korištenim pesticidima te ciljano i?i na ispitivanje ostataka istih.

 

Autori: Teuta Tompi?, Vesna Šimuni?-Mežnari?, Mario Posedi, Božidar Blažeka
Veterinarska stanica ?akovec, PJ Bioinstitut

Izvor: H?JZ